Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu
Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu je utemeljila je Međunarodna organizacija rada (ILO) 28. aprila 2003.
Prema podacima Međunarodne organizacije rada, u svijetu se godišnje desi više od 300 miliona povreda na radu.
Preko 350 000 smrtnih slučajeva desi se kao posljedica nesreća na radu, a 2,3 miliona smrtnih slučajeva zbog fatalnih oboljenja povezanih sa radnim mjestom.
Težnja za što većim profitom, nedovoljna kapacitiranost inspekcijskih organa, kao i činjenica da radnici u privatnom sektoru uglavnom nisu sindikalno organizovani, glavni su razlozi trenutnog stanja u ovoj oblasti, koje je daleko od dobrog.
Međunarodna organizacija rada je procijenila da su ekonomske posljedice neulaganja u zaštitu i zdravlje na radu, odnosno u prevenciju profesionalnih nesreća i oboljenja ogromne, i da iznose čak do četiri posto svjetskog godišnjeg bruto društvenog proizvoda. U pitanju je više stotina milijardi američkih dolara!
Svaki poslodavac, u svjetlu tih činjenica, treba napraviti računicu koliko ga košta nezadovoljstvo radnika radnim uslovima, odlasci na bolovanje, rad pod tenzijom, strahom ili pritiskom, nedovoljna koncentracija, greške u radu, povrede.
Dugoročno, daleko je isplativije, a u prvom redu humanije, poboljšati uslove rada i zadržati svoje radnike, nego „štediti“ i imati lošu produktivnost, slabiji kvalitet, škart, radnike na bolovanju, ili plaćati odštete zbog fatalnih nesreća, povreda na radu ili profesionalnih bolesti.
Na zaštitu na radu se ne treba i ne smije gledati kao na trošak, nego kao na investiciju.
Zadovoljan i siguran radnik – dobar radnik!
