Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu utemeljila je Međunarodna organizacija rada (ILO) 28. aprila 2003. godine.
Obilježavanje Svjetskog dana zaštite na radu ima za cilj podizanje svijesti o značaju sigurnosti na radu, te usmjeravanje međunarodne pažnje, donosilaca odluka i javnosti na stanje u oblasti zaštite na radu, posebno na brojnost povreda, bolesti i smrtnih slučajeva na radnom mjestu, širom svijeta.
Svjetski dan zaštite na radu prilika je da se podsjetimo na ključnu važnost stvaranja sigurnih i zdravih uslova rada za sve radnike. Na ovaj dan odajemo počast radnicima koji su izgubili život ili pretrpjeli povrede na radu, te ističemo potrebu za kontinuiranim unapređenjem sistema zaštite na radu.
Prema procjenama Međunarodne organizacije rada (ILO), svake godine više od 2,78 miliona ljudi umre od bolesti ili povreda povezanih s radom, dok se godišnje dogodi više od 374 miliona nesreća na radu koje uzrokuju duže odsustvo sa posla. Profesionalna oboljenja predstavljaju glavni uzrok smrti na radu, skoro šest puta više nego profesionalne nesreće. Ovi podaci jasno pokazuju razmjere problema i obavezu svih nas da radimo na njegovom rješavanju.
Međunarodna organizacija rada je procijenila da su ekonomske posljedice neulaganja u zaštitu i zdravlje na radu, odnosno u prevenciju profesionalnih nesreća i oboljenja ogromne i da iznose čak do 4% svjetskog godišnjeg bruto društvenog proizvoda!
Kada je u pitanju Federacija BiH, prema dostupnom izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH za 2021. godinu, od ukupno 23.807 povreda kod odraslog stanovništva (20–64 godine), 17,7% (4.222 slučaja) dogodilo se na radnom mjestu!
Težnja za što većim profitom, nedovoljna kapacitiranost inspekcijskih organa, ali i činjenica da radnici u privatnom sektoru uglavnom nisu sindikalno organizovani, glavni su razlozi trenutnog stanja u ovoj oblasti, koje je daleko od dobrog.
Iako ne postoje precizni podaci, broj fatalnih nesreća na radu u BiH mjeri se desetinama, a broj povreda na radu hiljadama svake godine, što je porazno.
Neulaganje u zaštitu na radu i nepoštovanje zakonskih propisa ima dalekosežne posljedice:
· Za radnike, to znači povećan rizik od povreda, profesionalnih bolesti i ugroženog života.
· Za poslodavce, to znači visoke direktne i indirektne troškove-liječenje, odštete, kazne, gubitak produktivnosti i ugrožavanje ugleda kompanije.
· Za društvo u cjelini, to znači dodatne ekonomske i socijalne troškove kroz zdravstveni sistem, osiguranje i gubitak radne snage.
Savremeni pristupi zaštiti na radu podrazumijevaju ne samo poštovanje zakonskih propisa, već i proaktivno ulaganje u prevenciju, edukaciju zaposlenih, redovne procjene rizika, upotrebu savremene zaštitne opreme i promovisanje kulture zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu.
Podsjećamo da u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu:
· Poslodavci imaju obavezu da organizuju mjere zaštite, kolektivne pa individualne, da obezbijede odgovarajuće uslove za bezbjedan rad i redovno obučavaju zaposlene.
· Radnici su dužni da poštuju propisane mjere zaštite i koriste sredstva i opremu za ličnu zaštitu.
· Nadležne institucije su dužne da sprovode nadzor i obezbijede dosljednu primjenu zakona.
Ne smijemo zaboraviti da nijedan posao nije vrijedan zdravlja ili života radnika. Zato pozivamo sve relevantne aktere – poslodavce, vlasti, sindikate, inspekcijske organe i svakog pojedinca – da udruže napore u jačanju kulture prevencije, odgovornosti i međusobnog uvažavanja.
Obilježavanje 28. aprila nije samo simboličan čin, to je poziv na konkretne akcije koje će dovesti do stvarnih promjena.
Zaštita života i zdravlja na radu nije trošak, već investicija u budućnost!
Zajedno gradimo radna mjesta bez rizika – za zdravlje, sigurnost i dostojanstvo svih radnika!
PREDSJEDNIK SM FBIH
Almir Salihović
