SASTANAK SINDIKATA REGIJE JUGOISTOČNE EUROPE INDUSTRIALL EUROPE – SOFIJA, 15.-16. oktobar 2015.

SASTANAK SINDIKATA REGIJE JUGOISTOČNE EUROPE INDUSTRIALL EUROPE – SOFIJA, 15.-16. oktobar 2015.

ZAKLJUČCI SINDIKATA JUGOISTOČNE EUROPE O INDUSTRIJSKOJ POLITICI

Industrijski sindikati jugoistočne Europe pozivaju na ulaganja i odbijaju pokušaje socijalnog prigušivanja prema regionalnoj industrijskoj politici s radnim mjestima i prihodima!

Sastanak 39 predstavnika industrijskih sindikata iz Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Rumunjske i Srbije održan je u Sofiji, 15. i 16. oktobra 2015. Godine, kako bi razgovarali o industrijskoj situaciji i socijalnim pitanjima u regiji.

Ispred Sindikata metalaca Federacije BiH sastanku je prisustvovala Aida Čengić, predsjednica Nadzornog odbora SM FBiH, potpredsjednica Sindikata Energoinvest.

39 predstavnika industrijskih sindikata, sa zabrinutošću su naveli tešku industrijsku i ekonomsku  situaciju u svojim zemljama.

 Već godinama regija prolazi kroz teško razdoblje ekonomske i političke tranzicije, a još uvijek se suočava s posljedicama globalne ekonomske i financijske krize. Stopa nezaposlenosti u zemljama jugoistočne Europe još uvijek je previsoka. Službena stopa nezaposlenosti u pojedinim zemljama doseže i do 20%, a nezaposlenost mladih je dvostruka. U Hrvatskoj je čak dosegla 45%. U zemlji kao što je Makedonija, samo jedna od svake dvije osobe ,u dobi od 20 do 64 godine, ima ugovor o radu.

 Osim toga, zemlje se suočavaju s problemom snažne prisutnosti sive i neformalne ekonomije i prevladavaju nesigurni i privremeni poslovi. Čak i radnici koji imaju posao ne primaju uvijek redovito plaću.

 Proces privatizacije u Srbiji, zemlji kandidatkinji EU, je neuspješan. Javne industrijske kompanije koje bi trebale biti privatizirane ne pronalaze zainteresirane kupce, što budućnost tih kompanija čini vrlo neizvjesnom.

 Zbog ove ekonomske situacije zemlje jugoistočne Europe suočene su s visokim stopama iseljavanja, osobito mladih i obrazovanih ljudi, koji jednostavno ne vide puno izgleda za dostojanstven život u svojim matičnim zemljama.

Predstavnici industrijskih sindikata prisutnih na sastanku složili su se da je za poboljšanje situacije apsolutno neophodan transparentan, pouzdan i stabilan politički okvir koji će privući nove investicije.

Kako bi se otvorile nove perspektive za ekonomsku i socijalnu dobrobit, te za dobrobit radnika i njihovih obitelji, potrebno je ubuduće razviti regionalnu industrijsku politiku. Međutim, to može uspjeti samo ako postoji politička stabilnost u ovoj regiji, i to samo ako političari shvate da imaju veliku odgovornost u stvaranju ovih okvirnih uvjeta za industrijske investicije.

Predstavnici sindikata u jugoistočnoj Europi odlučili su sljedećih nekoliko godina, u suradnji s Europskom federacijom sindikata industriAll, raditi na regionalnom projektu industrijske politike sa ciljem da se razvije plan industrijske politike. Projekt će se sastojati od analize trenutnog stanja i bilateralnih radionica po zemljama, tražeći specifičnosti svake pojedine zemlje, a to treba konačno dovesti do regionalne sindikalne platforme i programa s konkretnim prijedlozima za uspješnu industrijsku politiku koja može stvoriti investicije, nova radna mjesta i bolje uvjete u regiji. Ovaj program industrijske politike razvit će prijedloge za infrastrukturu, ulaganja u vještine i kvalifikacije radne snage i inovacije koje mogu regiju povesti naprijed u europskom kontekstu. Snažan program industrijske politike je apsolutno neophodan kako bi se zadržalo mlade kvalificirane generacije u zemljama jugoistočne Europe, jer je mlada generacija ta koja će moći donijeti napredak i modernizaciju.

Nadalje, program industrijske politike je također ključ za poboljšanje plaća i radnih uvjeta radnika u ovoj regiji. Regija se suočava s najnižim plaćama u industriji u Europi, a plaće u nekim sektorima čak ne prelaze ni 150 eura mjesečno. Nigdje u Europi BDP po stanovniku nije manji nego u Srbiji, Crnoj Gori i Bugarskoj. To pokazuje trajnu nejednakost u Europi i otvara spiralu smanjivanja plaća i uvjeta rada u Europi.

Regija jugoistočne Europe ima veliki potencijal, ali moramo raditi na političkom i industrijskom okviru za privlačenje investitora koji će poštovati pravo na dostojanstvene plaće i uvjete rada.

Poziv na solidarnost u upravljanju izbjegličkom krizom!

Predstavnici sindikata u jugoistočnoj Europi smatraju da trenutna rijeka izbjeglica koji dolaze s Bliskog istoka stvara najveću humanitarnu krizu u posljednjih nekoliko desetljeća u nekoliko zemalja ove regije, koje su vrata za ulaz u Europu za izbjeglice s Bliskog istoka. S obzirom na već slabu ekonomsku i socijalnu situaciju u tim zemljama, izbjeglička kriza stavlja ove zemlje i njihove ekonomske i socijalne sustave pod još veći pritisak. Sindikati iz jugoistočne Europe pozivaju EU i zemlje članice da pokažu više odgovornosti i solidarnosti. Politika EU za izbjeglice ne može se ograničiti samo na države EU-28, a odgovornost ne može stati na hrvatsko-srpskoj ili bugarsko-turskoj granici. Treba uključiti i zemlje izvan EU preko kojih izbjeglice prolaze na putu u Europu.

Dobra integracija izbjeglica u društvo ovisi o pristupu tržištu rada. Ovaj pristup ne smije dovesti do socijalnog odbacivanja! Izbjeglice moraju dobiti poštene uvjete rada koji su jednaki uvjetima rada ostalih radnika, a u skladu s nacionalnim kolektivnim ugovorima koji vrijede u svakoj državi članici. Sindikati u jugoistočnoj Europi pozivaju europske sindikate da nastave i jačaju svoj pritisak na nacionalne i europske političare i vlade da povećaju europsku solidarnost, te da preuzmu svoju odgovornost u vezi ove izbjegličke krize. „Plaće u industriji u Europi pokazuju nejednakosti u Europi. Razlika bruto plaća u Europi za isti posao ide od jedan do deset. Ova nejednaka Europa služi samo kompanijama i dovodi do visoke stope iseljavanja iz zemalja u ekonomski nepovoljnijem položaju“, rekao je Luc Triangle, zamjenik glavnog tajnika industriAll Europe.

„Mi ne možemo graditi jednu Europu, ako podržavamo ovo natjecanje u što nižim plaćama. Tvrtke i velike kompanije zloupotrebljavaju ovu nejednakost u plaćama u Europi kako bi povećali svoje prihode“, rekao je Liviu Luca, predsjednik rumunjskog sindikata PETROM.

„Politika i gospodarska situacija u Bugarskoj su poražavajući za radnike i građane. Siromaštvo se povećava. Nadalje, također smo suočeni s anti-sindikalnim ponašanjem novih stranih kompanija. Sindikati su ključni za promjene“, izjavio je Vasil Yanachkov, predsjednik bugarskog sindikata Metalicy.

„Izbjeglička kriza stavila je ogroman pritisak na hrvatsko društvo. Trebamo jaču europsku solidarnost za rješavanje ove stvarnosti. Osim toga, ne možemo prihvatiti da kompanije koriste izbjegličku krizu kako bi uveli socijalni damping kroz niže plaće i loše uvjete rada“, rekao je Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata.